TUZLA - Poljoprivrednici iz Tuzlanskog kantona traže od nadležnih da divlje svinje proglase štetočinama i da se odstrel vrši tokom cijele godine, jer prave sve veću štetu na usjevima.

 

Tuzlanski kanton ima 1.350 proizvođača mlijeka i 8.500 muznih grla. Radi se o značajanom prostoru za proizvodnju hrane u BiH te je potrebno obezbijediti kabastu hranu za stoku.

 

Udruženje mljekara Kantonalne privredne komore Tuzla je na jučerašnjoj sjednici sumiralo stanje na terenu te je rečeno da su rodovi prepolovljeni zbog suše i zbog divljih svinja koje uništavaju usjeve.

 

"Meni je kukuruz divlja svinja uništila u samoj sjetvi. Presijavao sam tri puta. Nema od toga ništa. Ono što nisam presijao, to sada uništavaju. Ne znam kako ćemo izaći na kraj", rekao je Hasan Mujić iz Gradačca.

 

S obzirom na to da su u ovom kantonu mljekari većinom i ratari koji proizvode hranu za svoja grla, zabrinuti su kako dalje. Hranu koju su zasijali i planirali za stoku, sada nemaju.

 

U suštini, problemi su počeli i prije sjetve zbog enormno visokih cijena sjemena, mineralnog đubriva, herbicida...

 

"Da nevolja bude još veća, poskupjelo nam je i gorivo. Onda nam je došla i suša ove godine. Usjevi u koje smo uložili sva sredstva i svu snagu koju smo mogl u haotičnom su stanju zbog suše i nedostatka padavina", pojasnio je Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.

 

I ono što nije uništila ta suša, uništit će pomenute divlje životinje, jer su Kantonalnoj privrednoj komori poljoprivrednici iz svih opština prijavili ovaj problem.

 

"Mi smo pisali dopise i tražili direktno od federalnog ministra da se divlja svinja proglasi štetočinom i da se odstrel vrši tokom cijele godine kao što je u Republici Srpskoj. Međutim, nismo dobili tu podršku. Naši poljoprivrednici, pored teškog dnevnog fizičkog rada, u toku noći moraju ići čuvati usjeve i najčešće i ne uspiju u tome. Dok su oni na jednom kraju parcele, na drugom svinje ulaze i prave štetu. Bukvalno je nemoguća zaštita kada je u pitanju divlja svinja", pojasnio je Suad Selimović, sekretar Kantonalne privredne komore Tuzla.

 

Kada su u pitanju odštete, poljoprivrednici ih mogu dobiti samo ako je parcela koju su svinje uništile ograđena sa deset nizova bodljikave žice. Za poljoprivrednike je to nemoguća misija jer nemaju sredstava da ograđuju hektare i hektare površine, a veći dio njih obrađuje tuđu ili iznajmljenu zemlju.

 

Nadaju se reakciji nadležnih ministarstava kako bi im makar na neki način bilo olakšano trenutno stanje ili će inače sve više smanjivati broj grla koja nemaju čime prehraniti.