Žena koju je ugrizla divlja svinja na plaži u Đenovi nedugo nakon što je pojela parče pice još jedna je u nizu italijanskih državljana koji su doživeli bliski susret s ovim životinjama. Nakon incidenta, žrtva divlje svinje poručila je da je Đenova "grad u propadanju", piše Gardijan.

Napad se dogodio na plaži u Sturli, kvartu ovog grada na sjeveru Italije, gde je Rozana Padoan Falkone (57) otišla da se opusti nakon posla u petak uveče.

 

"Bila sam na plaži i sjedjela na peškiru. Tada se pojavila divlja svinja pored mene: ostala sam mirna, pošto to savjetuju u ovakvoj situaciji, ali nakon toga je opet došla do mene i ugrizla me za ruku", rekla je za list "Republika".

 

Rozana Padoan Falkone, koja je inače aktivistkinja italijanske Demokratske stranke, rekla je da je upravo pojela picu kad se pojavila prilično velika divlja svinja.

 

"Mislila sam da ju je privukla pica i da će pokušati da otvori kartonsku kutiju u kojoj je bilo ostataka hrane. Umjesto toga me ugrizla", rekla je ona.

 

U tom trenutku Rozana Falkone je vrisnula i jedna osoba joj je priskočila u pomoć dok joj je ruka krvarila. Ostali ljudi koji su se nalazi oko nje pobjegli su u panici. Ubrzo nakon napada prebačena je u bolnicu, gde su joj uz vakcinu protiv tetanusa dali antibiotike i ljekove protiv bjesnila.

 

Iako ovo nije prvi put da su se divlje svinje pojavile na plaži u Đenovi, čini se da je ovo prvi put da je svinja nekoga ugrizla. U junu je grupa od tri divlje svinje pokušala da ukrade hranu koja je bila na stolu koji su ostavile lokalne skitnice. Vjeruje se da je tada prvi put neko bio napadnut.

 

Ženi su u Rimu prošle godine divlje svinje ukrale namirnice koje je kupila u trgovini. Svinje su je okružile na parkingu supermarketa i napale. Tada se govorilo o sve većem broju tih životinja koje se pojavljuju u gradovima.

 

Rozana Padoan Falkone je rekla da je napad na plaži znak "propadanja" Đenove.

 

"Neprihvatljivo je da građani budu izloženi takvom riziku", kazala je.

 

"Pored mene na plaži su bili roditelji sa djetetom u kolicima. Šta da je svinja ugrizla dijete? Na tu plažu dolaze i osobe s invaliditetom, zašto ih izlagati riziku? To se mora riješiti", navela je.

 

Tekst preuzet:https://adria.tv/

Foto:LOVACKE PRICE

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE O LOVIŠTIMA OD SMOKOVCA DO MATEŠEVA

Stručnjaci koji su radili Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu ukazali da granice lovišta treba promijeniti da bi ona ostala kao zaokružena prirodna cjelina Iz resora ministra Vladimira Jokovića ističu da procjene ukazuju da nije potrebno izmijeniti granice lovišta. O kojim procjenama je riječ i ko ih je radio nije precizirano.

Prva dionica auto-puta od Smokovca do Mateševa, po procjeni stručnjaka koji su radili Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, smanjiće lovnu površinu u lovištima kroz koja prolazi i dovešće do uznemiravanja divljači, dok iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da se granice lovišta neće mijenjati i da divljač na tom području neće biti ugrožena.

Procjena stručnjaka koji su Elaborat uradili 2015. je da je granice lovišta treba promijeniti da bi lovišta ostala kao zaokružena prirodna cjelina.

Bez lova u blizini puta

Ova dionica biće danas puštena u saobraćaj bez posebno izgrađenih prelaza za divljač koju lovci neće moći da love na udaljenosti od 100 metara od puta. Ona prolazi kroz lovišta Podgorica, Bratonožići, Lijeva Rijeka i mali dio lovišta Kolašin.

”Vijesti” su tražile objašnjenje od resora kojim rukovodi ministar Vladimir Joković kako će otvaranje auto-puta uticati na funkcionisanje lovišta, da li će se mijenjati granice, da li će smjeti da se lovi u bizini auto-puta i kako će ga divljač prelaziti.

 

”Dionica puta od Podgorice do Mateševa može na neznatan način uticati na gazdovanje sa divljači u lovištima kroz koja prolazi ova dionica auto-puta, prije svega, kada je u pitanju mir u lovištu, kada će puštanjem u rad ove dionice doći do određenog povećanja uznemiravanja divljači izazvanog bukom na toj saobraćajnici. Ali, kako u ovom slučaju nije izvršena fragmentacija (podjela) koja bi u znatnoj mjeri uticala na stanište, divljač na ovom području neće biti ugrožena, na šta je ukazao Elaborat o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu”, tvrde u Ministarstva poljoprivrede.

 

Na auto-putu nijesu pravljeni posebni prelazi za životinje, ali postoji nekoliko prirodnih prelaza, odnosno tunela, podvožnjaka, i dužih nadvožnjaka preko kojih divljač može nesmetano da prelazi, navode u Ministarstvu poljoprivrede

 

Iz ministarstva ističu da procjene ne ukazuju da je potrebno izmijeniti granice lovišta. O kojim procjenama je riječi ko ih je radio nije precizirano.

 

”Zakon o divljači i lovstvu jasno propisuje koje su nelovne površine u lovištu, između ostalog, to su površine svih javnih puteva, pri čemu je divljač zabranjeno loviti na udaljenosti manjoj od 100 metara od javnih puteva”, poručili su iz ministarstva.

 

Iz ovog resora su naveli da na ovoj dionici nisu pravljeni posebni prelazi za životinje, ali da postoji nekoliko prirodnih prelaza, odnosno tunela, podvožnjaka, i dužih nadvožnjaka preko kojih divljač može nesmetano da prelazi.

U Elaboratu piše da je potencijalno negativan uticaj prisutan kod lovišta ‘’Podgorica I’’ koja trasa autoputa presijeca na dva dijela, tako da preostali dio više nije racionalno uključiti u domicilno lovište.

Problem migracije

”Suštinski je važno ostvariti veoma dobru povezanost između novoformiranih djelova lovišta. Osim direktnog gubitka površina lovišta zbog auto-puta, treba imati u vidu i površine koje su ograđene i čine zaštitni pojas uz auto-put koje lovište ne obuhvata. Trasa auto-puta direktno narušava ekološke uslove staništa, a prema kojima je postojeće brojno stanje divljači koje na tom području može prirodno boraviti bez većeg uticaja na okolinu i ostale životinjske vrste”, navodi se u laboratu.

U elaboratu se dodaje je činjenično stanje da trasa auto-puta presijeca stogodišnje prirodne migracijske puteve pojedinih vrsta divljači, koja ima areal (oblast) kretanja na stotine kilometara udaljenosti.

”Jedan od značajnih uticaja u toku izgradnje auto-puta kroz lovišta, je problem migracije divljači (dnevno i sezonsko), problem uznemiravanja divljači, smanjena mogućnost gniježđenja, izlijeganja i uzgoj mladunaca ili mijenjanje prirodnog životnog ritama divljači. Takođe, biće prisutan problem fizičkog stradanja divljači u pokušaju prelaska pristupnih puteva ili zona intenzivnih građevinskih radova. Uticaj na divljač će se manifestovati kroz smanjenje površine staništa, površine za hranjenje i napajanje i površine za kretanje”, piše u elaboratu.

U dokumentu Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu na program razvoja lovstva se navodi da saobraćajni putevi, kao i drugi objekti treba da se grade na način da se umanji negativan efekat na puteve migratornih vrsta divljači, a to se postiže primjenom posebnih konstrukcijskih rješenja (ekološki koridori).

 

”Na primjer, ekološki mostovi iznad auto-puteva, široki preko 100 metara, sa zemljišnim slojem i vegetacijom na njima, omogućavaju sigurno prelaženje divljih životinja. Potrebno je ekološke mostove postavljati na odgovarajućim prostornim razmacima.

 

Tekst preuzet:Vjesti https://www.vijesti.me/vijesti

Foto:LOVACKE PRICE

Na redovnoj izbornoj skupštini za predsednika Lovačkog udruženja i upravnog odbora, održanoj juče u Biljegu, u Opštini Merošina, nakon osam godina izabrano je novo rukovodstvo Lovačkog udruženja „Mali Jastrebac“.

Dužina mandata iznosi četiri godine.

Većinom glasova za predsednika Udruženja izabran je Andrija Jovanović, diplomirani ekonomista iz Lovačke sekcije „Krajkovac„, za predsednika skupštine Dragan Krstić iz sekcije „Jovanovac„, funkciju sekretara obavljaće  Dragiša Nikolić iz lovačke sekcije „Padina“.

„Na Sednici smo pored pomenutih koji će činiti novo rukovodstvo, izabrali i druga radna tela Udruženja, nadzornu komisiju, disciplinsku komisiju i komisiju za uzgoj i zaštitu divljači“, kazao je Oliver Živković, delegat u Lovačkom u savezu „Jugoistočna Srbija“ sa sedištem u Nišu.

 

Lovačko udruženje „Mali Jastrebac“ osnovano je davne 1957. godine. Udruženje sa sedištem u Merošini.  Osnovna delatnost jeste lov i uzgoj divljači.

 

Tekst i fotografija preuzeti:Niske Vesti  https://niskevesti.rs/