Susreti između ljudi i medvjeda u neposrednoj blizini naseljenih mjesta oko Sanskog Mosta učestali su posljednjih mjeseci pa su tako prije nekoliko dana na putu koji vodi u selo Dabar fotografisana dva mlada medvjeda.

Pretpostavlja se kako je u neposrednoj blizini bila i medvjedica, a blizak susret s odraslim medvjedom zabilježen je i u neposrednoj blizini sela Skucani Vakuf.

 

O bliskim susretima s ovim veličanstvenim životinjama svjedoče ovih dana brojni građani koji po okolnim brdima i šumama planinare, sakupljaju gljive ili uživaju u prirodi.

 

Prema procjenama iz Lovačkog društva “Sana”, samo na području lovišta kojima oni gazduju trenutno obitava više od pedeset medvjeda, što je značajno povećanje u odnosu na prije desetak godina kada su ove životinje bile ugrožena vrsta.

 

Zbog stroge zabrane lova na medvjede i visokih kazni, populacija medvjeda se u grmečkim šumama uspjela rehabilitovati, a posljednjih godina bilježi se i šteta koje medvjedi čine.

 

Najčešće su na njihovoj meti košnice, s obzirom na to da brojni ovdašnji pčelari posjeduju pokretne pčelinjake koje odvoze na ispašu, a zna se desiti i da napadaju stoku na ispaši. U proteklom periodu zabilježeno je više takvih primjera, a u Lovačkom društvu “Sana” ističu kako su u velikom broju slučajeva bili primorani vlasnicima nadoknađivati dio pričinjene štete, s obzirom na to da gazduju lovištem u kojem obitavaju medvjedi. Do sada nije zabilježen slučaj na ovim prostorima da je medvjed napao čovjeka, a životinja se pri takvim susretima najčešće povlači. Lovci upozoravaju da jedino medvjedica u takvim slučajevima zna biti agresivna ako pomisli da su ugroženi njeni mladunci. Inače, na području Unsko-sanskog kantona u bliskoj budućnosti, nakon dugo vremena, mogao bi biti odobren lov na medvjede zbog njihove značajne reprodukcije.

 

Tome u prilog idu i izmjene zakonskih propisa koje regulišu lovstvo u Federaciji BiH, pa se planovi gazdovanja lovištima sa federalnog prenose na kantonalne i lokalne nivoe.

 

Kada je riječ o okruženju, do sada je samo u Federaciji BiH bio strogo zabranjen odstrel mrkog medvjeda. U Republici Srpskoj je drugačija situacija, a treba istaći kako je jedini cilj da se redukuje brojno stanje medvjeda jer su se stvarno namnožili”, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK.

 

U lovačkim organizacijama ističu kako će u tim planovima broj medvjeda koji će se moći odstrijeliti biti određivan na osnovu procjene njihovog ukupnog brojnog stanja u lovištima, pišu Nezavisne.

 

Tekst pruzet:BL PORTAL